Postojanje “predatorskih” časopisa je postalo aktuelna tema, kako u naučno istraživačkoj zajednici Srbije, tako i u svetu.
Predatorski časopisi
Ukazujemo istraživačima na značaj informisanja o određenom časopisu pre nego što se donese odluka o objavljivanju rada u istom. Za predatorske časopise, odnosno njihove izdavače, postoje određene karakteristike na osnovu kojih je moguće doći do zaključka da se ne radi o originalnom časopisu.
Neke od karakteristika su da je postupak recenzije nedovljno transparentan ili u nekim slučajevima recenzija i ne postoji; autori dobijaju veliki broj poziva putem elektronske pošte da objave rad u časopisu, a isto tako dobijaju i pozive da postanu članovi uređivačkih odbora; uglavnom u tekstu pisma postoje gramatičke/tipografske greške; pismo u kome se autori pozivaju da objave rad obično počinje navođenjem naslova nekog rada koji je već objavljen u nekom časopisu, sve u cilju sticanja utiska da je ponuda ozbiljna i da neko prati autorov rad; pisma poput ovih vrlo često su upućena sa komercijalnih e-mail adresa (poput gmail, yahoo i sl.); navedeni podaci o kvalitetu i rangu časopisa su lažni; navedeni sajt časopisa uopšte ne radi ili ako radi uglavnom je dizajniran tako da podseća na sajt nekog renomiranog izdavača; adresa redakcije je u većini slučajeva lažna itd.
Treba biti jako oprezan po ovom pitanju i treba detaljno proučiti izdavačku politiku časopisa.
Novi časopisi se često poistovećuju sa predatorskim usled malog broja objavljenih radova. U ovakvim situacijama bitno je ispitati relevantnost uređivačkog odbora i izdavača kako bi se utvrdila autentičnost časopisa. Ukoliko je časopis novijeg datuma, a pri pretrazi u Google pretraživaču se visoko kotira i ne sadrži negativne komentare, to je svakako dobar znak.
Hakovane internet stranice
Korisno bi bilo da se pri odabiru časopisa proveri lista sumnjivih časopisa (veb arhiva) i izdavača (veb arhiva) na blogu Džefrija Bila. On na svom blogu takođe ukazuje i “hakovane internet stranice” ili kako ih drugačije prevode “kidnapovani časopisi” (hijacked journals – veb arhiva). Hakovane internet stranice predstavljaju lažne vebsajtove originalnih naučnih časopisa. Postoje slučajevi kada je legitimna verzija časopisa jedino u štampanom obliku, odnosno ne postoji vebsajt časopisa, dok u slučajevima kada časopis ima elektronsku verziju stvaraoci ovakvih stranica se trude da lažni vebsajt uveliko podseća na originalni. Prilikom identifikacije legitimnosti određenog vebsajta, ukoliko se časopis referiše u Web of Science (WoS) servisu, od velike koristi je upoređivanje sadržaja svezaka na samom vebsajtu i svezaka referisanih u WoS-u.
Takođe, pri ispitivanju identiteta internet stranice je od značaja konsultovati neki od sajtova za proveru IP adresa koji nudi informacije o vebsajtovima. Konsultacije sa kolegama iz iste oblasti mogu pomoći pri dobijanju informacija o autentičnim časopisima i odabiru istih za obavljivanje rada.
Korisni radovi na temu predatorskih časopisa i hakovanih internet stranica
- Ana Vil Harzing (Prof. Anne-Wil Harzing, Middlesex University London) u svom radu Disseminating Knowledge: From Potential to Reality – New Open-Access Journals Collide with Convention piše o temama kao što su publikovanje u otvorenom pristupu i pojavi predatorskih časopisa.
- Autorke Monica Berger i Jill Cirasella objavile su članak Beyond Beall’s List : Better understanding predatory publishers u College & Research Libraries News-u o predatorskim časopisima kako bi istraživačima pomogle da bolje shvate kakve probleme stvaraju ovakvi časopisi i izdavači.
- Bohannon, J. (2013). Who’s afraid of peer review. Science, 342(6154).
- Kampanja “Think. Check. Submit.” je pokrenuta ne bi li pomogla istraživačima da identifikuju relevantne izdavače. Na sajtu postoji lista pitanja koja Vam mogu pomoći da odlučite u kom časopisu da objavite svoj rad. Ukoliko su Vaši odgovori pozitivni, veće su šanse da je izdavač relevantan i da mu možete verovati.
- Katarina Perić, Tatjana Timotijević, Željko Dimitrijević – Publikovanje u otvorenom pristupu i pojava predatorskih časopisa i izdavača
- Milica Ševkušić, bibliotekar Instituta tehničkih nauka SANU – Kako povećati vidljivost istraživača (od slajda broj 46 Predatori)
- Milica Ševkušić, bibliotekar Instituta tehničkih nauka SANU, Predatorski izdavači i slične pojave, predavanje održano u biblioteci Instituta tehničkih nauka SANU, Sekcija bibliotekara i knjžničara ZIS
- Regina Romano Reynolds, UKSG: connecting the knowledge community, UKSG Conference 2016 Breakout Session – The Predatory Publishing Phenomenon: actors, bystanders, consequences
- Reynolds, R. (2016). The predatory publishing phenomenon: dead end or just an inconvenience on the road to a new scholarly publishing landscape?. Insights, 29(3).
- Roxanne Missingham, University Librarian and Chief Scholarly Information Officer at Australian National University, Predatory publishing
- Stela Filipi-Matutinović – Autorska prava i otvorena nauka (od slajda broj 44 “Predatorski” izdavači)
Korisni video materijali na temu predatorskih časopisa i hakovanih internet stranica
- Jeffrey Beall – Predatory Publishing and Related Scams
- Susan Robbins (Western Sydney University Library) – How to spot predatory journal
- Think. Check. Submit. – video koji nudi osam saveta kako proveriti relevantnost izdavača
Zanimljivosti:
- Blic online – Genijalna šala dvojice profesora: Objavili rad na “tarzan inglišu” da bi ismejali alave kolege
Izvor i višeo ovoj temi na linku: KoBSON